IZDVAJA

Fantastic Zagreb Film Festival

Ljetna pozornica Tuškanac, s adresom Dubravkin put bb, pod nadzorom Centra za kulturu i film August Cesarec nudi pregršt programa, a upravo je u tijeku i ovogodišnji Fantastic Zagreb Film Festival.

Ta manifestacija spretno koordinira novije filmske naslove, kao i one koji pripadaju bogatoj filmskoj baštini. Tako u preostalih nekoliko dana Festivala zainteresirani gledatelj može pogledati dva recentna filma, američki Dođi k tatici (Ant Timpson, 2019) 16. srpnja te ruski Sputnik (Egor Abramenko, 2020) dva dana poslije, kao i starije 12 majmuna (Terry Gilliam, 1995) 17. srpnja i The Rocky Horror Picture Show (Jim Sharman, 1975) 19. srpnja.

Retrovizor u kinu Tuškanac –

Nakon toga u suradnji s kinom Tuškanac na istoj se lokaciji od 22. do 26. srpnja prikazuje niz izrazito važnih naslova nastalih u razdoblju tzv. Novoga Hollywooda. Redom su to Kineska četvrt (Roman Polanski, 1974), Pasje popodne (Sidney Lumet, 1975), Apokalipsa danas: Final Cut (Francis Ford Coppola, 1979), Ralje (Steven Spielberg, 1975) i Ponoćni kauboj (John Schlesinger, 1969).

Ne treba zaboraviti ni da se Fantastic Zagreb Film Festival u danima od 16. do 18. srpnja proširuje i u prostore kina Tuškanac, kada se mogu pogledati tri bitna žanrovska filma: njemački Kabinet doktora Caligarija (Robert Wiene, 1919), francusko-čehoslovački Divlji planet (Rene Laloux, 1973) i američki Vremeplov (George Pal, 1960). To kino tijekom srpnja nudi poslasticu za ljubitelje filmske prošlosti, jer se pod naslovom programa Retrovizor prikazuje 31 film nastao u 1950-ima. Tako u drugoj polovici mjeseca možemo pogledati istinska remek-djela autora kao što su Amerikanci Billy Wilder, Nicholas Ray, John Ford, Francuzi Louis Malle, Robert Bresson i Jacques Becker te Hrvati Branko Bauer i Krešo Golik.

Ljeto u MSU –

Pri samu svršetku je i već tradicionalna manifestacija Ljeto u MSU, koja 18. srpnja obuhvaća i izvanredan

makedonski dokumentarni film Medena zemlja (Tamara Kotevska, Ljubomir Stefanov, 2019) s dvama nominacijama za nagradu Oscar – najbolji dokumentarni te najbolji strani film. Film je to o povezanosti čovjeka i prirode, ali i težnji čovjeka da prirodu eksploatira ne bi li zaradio što više.

100. broj Hrvatskoga filmskoga ljetopisa –

Naposljetku, premda nisu posrijedi najnovija izdanja, čitatelji skloni filmu mogu se upustiti u istraživanje 100. broja Hrvatskoga filmskoga ljetopisa s pregršti vrsnih filmoloških

tekstova raznih autora. Kad je riječ o hrvatskom filmu, relevantna je i monografija Branko Belan: zaboravljeni klasik (Željko Ivanjek, Nenad Polimac, 2019), opsežan i vrlo kvalitetan rad o važnom filmskom redatelju, književniku, publicistu i profesoru na zagrebačkoj ADU, gdje je osnovao studij montaže.